Napomena: Ovaj dokument pomaže u objašnjavanju komponenti unutar računala koje pomažu da se brzo učini. Pogledajte rješavanje problema na sporoj stranici računala ako vam je potrebna pomoć u rješavanju problema sporog računala.

Postoji nekoliko komponenti unutar računala koje pomažu da je brže i cjelovitije snažnije. U nastavku se nalazi popis glavnih hardverskih komponenti koje pridonose uspješnosti računala. Imajte na umu da otvoreni i pokrenuti softver također može utjecati na brzinu računala.

Procesor (CPU)

Ukupnu brzinu ili brzinu takta računala i brzinu obrade podataka upravlja procesor računala (CPU). Računalo će biti mnogo brže i snažnije kada bude sposobno izvršavati više naredbi svake sekunde. Na primjer, prvi procesor računala bio je Intel 4004, koji je bio samo 740 kHz procesor i sposoban obraditi oko 92.000 uputa u sekundi. Današnji procesori su procesori s više jezgri GHz koji mogu obraditi preko 100 milijardi naredbi u sekundi.

Cache

Iako današnja računala mogu izvršavati milijarde naredbi svake sekunde, procesor obično čeka te upute od sporije vrste memorije u računalu. Budući da su RAM i tvrdi disk sporiji od procesora, računalni procesori i matične ploče koriste predmemoriju za prijenos podataka između procesora, memorije i komponenti u računalu. Predmemorija je najbrža vrsta memorije, a računalo s više L2 cache memorije ili L3 cacheom može pohraniti više uputa i učinkovitije poslati te upute procesoru.

Memorija (RAM)

Računalo s više memorije (RAM) moći će pohraniti više programa koji se trenutno izvode u memoriji. Ako u vašem računalu ponestane memorije, računalo mora zamijeniti neiskorištene podatke pohranjene u memoriji na tvrdi disk dok to ponovno ne bude potrebno. Dodavanjem ovog dodatnog koraka i zato što je tvrdi disk najsporija vrsta memorije, vaše računalo može postati puno sporiji ako nema dovoljno memorije.

BUS brzina

Brzina magistrale na matičnoj ploči može povećati ili smanjiti brzinu prijenosa podataka između svih hardverskih komponenti u računalu. Na primjer, FSB (sabirnica na prednjoj strani) od 66 MHz bit će mnogo sporija od FSB-a od 400 MHz. Ako računalo ima spor autobus, procesor mora duže čekati upute, zbog čega računalo radi sporije.

Tvrdi disk

Nekoliko komponenti pogona tvrdog diska može ga učiniti sporijim ili bržim, što čini vaše računalo sve sporijim ili bržim.

Na primjer, tvrdi disk može uzrokovati sporiji rad računala zbog pokretnih dijelova unutar tvrdog diska, što rezultira sporijim vremenom čitanja i pisanja s i na tvrdi disk. Međutim, solid-state diskovi (SSD) nemaju pokretnih dijelova, što rezultira bržim čitanjem i pisanjem iz i na tvrdi disk.

U nastavku se nalazi popis različitih čimbenika koji pridonose brzini tvrdog diska.

• SSD pogon nema pokretnih dijelova, što ga čini mnogo bržim od tradicionalnog HDD-a.
• Starija računala koriste EIDE (ATA) kabele i priključke za povezivanje pogona, koji imaju mnogo sporiju brzinu prijenosa od SATA kabela i portova koji se koriste u novijim računalima.
• RPM HDD-a je brzina vrtnje ploča unutar tvrdog diska. Hard disk od 5400 RPM bit će mnogo sporiji od 7200 RPM pogona.
• Budući da je predmemorija najbrža vrsta memorije, tvrdi disk s većom cache memorijom omogućuje učinkovitije rukovanje podacima kada se prenosi između računala i tvrdog diska.

Video kartica

Ako igrate najnovije računalne igre, moćna grafička kartica s vlastitim procesorom (GPU) i vlastitom memorijom čine igru ​​bržom. Ove vrste grafičkih kartica pomažu u izvođenju računala preuzimanjem odgovornosti obrade 3D renderiranja i drugih složenih zadataka. Što je grafička kartica snažnija, to bolje može prikazati 3D grafiku i brže može obraditi cjelokupnu obradu grafike za igru.

Sučelje grafičke kartice također doprinosi učinku grafičke kartice. Na primjer, starije AGP grafičke kartice su puno sporiji od novije PCI Express grafičke kartice.

Najnoviji operativni sustav

Osim hardvera koji se pokreće na vašem računalu, a ima i najnoviji operacijski sustav, može imati značajan utjecaj na ukupnu učinkovitost računala. Kako se nove tehnologije uvode kako bi ih računalo u potpunosti podržalo, operativni sustav također mora biti napisan kako bi stupio u interakciju s tim novim tehnologijama. Iako današnji operativni sustavi izdaju ažuriranja za podršku novim tehnologijama, stariji operativni sustavi možda neće primiti ova ažuriranja. Na primjer, računalo sa sustavom Windows XP će raditi sporije od računala sa sustavom Windows 10 jer ne podržava samo najnoviji hardver, već i najnovije tehnologije.

Softver

Softver koji koristite može također utjecati na brzinu računala. Ako softver nije napisan da bi bio učinkovit ili ako postoje problemi sa softverom, to može uzrokovati sporo pokretanje računala dok se ti programi koriste. Ako se računalo pokreće usporeno tijekom pokretanja programa, provjerite imate li sva najnovija ažuriranja za taj program.

Korištenje najnovijih tehnologija

Računalo koje koristi najnovije tehnologije bit će mnogo brže od računala koje koristi starije tehnologije jer nova tehnologija uvijek povećava brzinu i učinkovitost. Ako koristite računalo starije od 10 godina, bit će puno sporiji od računala starijeg od godinu dana jer koristi najnovije tehnologije. Na primjer, SATA SSD (spomenut ranije) u računalu danas će raditi puno brže od 5400 RPM IDE tvrdog diska.